UVOD U TEMU PARK ŠUMA ZAGREBA
Pod pojmom park-šuma ˝podrazumijevaju se sve šumske sastojine koje su uklopljene u urbano tkivo i čija je primarna zadaća trajno i optimalno pružati građanima općekorisne dobrobiti˝, kako navodi Akademija šumarskih znanosti. Budući da se svakodnevnim građevinskim zahvatima ugrožava njihov opstanak na užem i širem gradskom području, potrebno je promišljati o njihovoj adekvatnoj zaštiti.
Zagrebačke šume
Grad Zagreb se smjestio na obroncima Medvednice, te se tijekom svoje povijesti i razvoja, pomalo širio. Takvim širenjem je urbano gradsko tkivo zadiralo u postojeću vegetaciju šumskih područja na njegovim kontaktnim sjevernim dijelovima (vidi sliku1.), koji se nadovezuju na južne obronke šume na Medvednici. Šireći se, urbano se područje ˝prebacilo˝ i na suprotnu obalu rijeke Save, te je prekrilo i obalna i močvarna prirodna staništa. Dakle, ne samo da se smanjuje ukupna površina šuma i šumskog područja, nego se pomalo gube i drugi vrijedni prirodni prostori.
Šume koje su tako ostale zatočene unutar grada poput izoliranih zelenih mjehurića, itekako trebaju našu brigu i pažnju kako bi ostale još dugo, dugo vremena na ponos i užitak svih nas. Još 1769. g. Marija Terezija uvodi načelo ˝potrajnog gospodarenja˝ (danas bi rekli održivog gospodarenja), kako bi se osiguralo racionalno gospodarenje šumama. Šumski red Marije Terezije postaje začetnik organiziranog šumarstva kao struke.
Zelene oaze unutar Zagreba
Možemo ustanoviti da se rijetko koji grad može pohvaliti sa toliko očuvanim prirodnim klimatogenim vrstama drveća (obična bukva, hrast lužnjak, hrast kitnjak..) i njihovim prirodnim pratiteljima: javor, jasen, grab, klen, lipa, divlja trešnja, divlja kruška, brijest, joha, topola, vrba i brojnim vrstama grmolikog podrasta. Sve te prirodne biljne zajednice traju i opstaju zahvaljujući njihovom neprestanom prirodnom pomlađivanju, što potvrđuje njihovu veliku mogućnost prilagodbe na nepovoljne gradske uvjete.
Park šume Zagreba danas se mogu zapaziti duž čitavog Zagrebačkog područja. U smjeru istok-zapad protežu se u dužini od oko 20 km, a sjever-jug oko 9 km. Na tome području raspoređene su na 22 manje lokacije. Tu ubrajamo:
- park šume središta – od Šestinskog dola na zapadu do Tuškanca na istoku
- južni krak proteže se prema Gornjem gradu i Dubravkinom putu
- sjeverni rub čini Prekrižje
Maksimir, sa svojih 140 ha, najznačajniji je povijesni perivoj, a ujedno i prvi veliki javni gradski park. Pridodajmo još i veliki kompleks Dotrščina, sa 179 ha, koji je također jedna impozantna ekološka ostavština.
Ovdje ne spominjemo veliki broj manjih, privatnih šumskih posjeda. Njih svakako možemo sagledati i pribrojiti ukupnoj količini površina park šuma Zagreba.
Stanovnicima Zagreba zaista puno znači svaki, pa i mali park, jer je zelenilo vrlo važan segment gradskog života!
Izvor: Monografija Park šume grada Zagreba; Slavko Matić (2010.)
Autor teksta: Jelena Štefanac
