KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA

Što je krajobrazna arhitektura ?

Što je KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA? Mnogo ljudi nije upoznato sa tim terminom, pa ćemo to pokušati ispraviti…

Krajobrazna arhitektura je disciplina čija je uloga očuvanje prirode, ali i njezino oblikovanje (uređenje) i planiranje. Misao o uređenju prostora proizlazi iz konteksta samog prostora. Ona se NE ugrađuje u prostor neovisno o njegovim karakteristikama – to je osnovna razlika između arhitekture i krajobrazne arhitekture! G.L. Meason u knjizi ˝O krajobraznoj arhitekturi velikih slikara Italije˝, iz 1828.g, autor oduševeljeno zamjećuje jedinstvenu povezanost arhitekture i krajobraza u kojemu se ona nalazi. U njoj se termin krajobrazna arhitektura prvi puta koristi. Nadalje, koristi ga gradska komisija 1862.g. prilikom izgradnje Central parka u New Yorku. Na njemu je radio cijenjeni tandem: Frederick Law Olmsted i Calvert Vaux. Oni su osvojili natječaj za projekt uređenja spomenutog Parka. Upotrebljavaju termin krajobrazna arhitektura za opis svojeg cjelokupnog profesionalnog zadatka oko dizajniranja kompozicije sadnje, oblika zemljišta, vodenih i popločenih površina, kao i drugih struktura. Njih dvojica su predložili titulu zvanja krajobraznog arhitekta, kojom su se otada i služili.

Slika 1. Central park, New York (http://www.foxnews.com/auto/2018/04/20/new-york-city-banning-cars-from-central-park.html)

Krajobrazna arhitektura gradova

Krajobrazni arhitekt F.L. Olmsted je svojim projektom ˝Emerald necklace˝ (Zelena ogrlica), za grad Boston, postao poznat u cijelom svijetu. U njemu sagledava problem promišljenog urbanističkog i ekološkog sistema velikog grada na jedan novi način.

krajobrazna arhitektura
Slika 2. Karta bostonske Emerald necklace (https://www.emeraldnecklace.org/park-overview/emerald-necklace-map/)

Slika 3. Zračni snimak Bostona (http://www.touristsbook.com/boston/things-to-do/emerald-necklace/)

Suvremeni krajobrazni arhitekti su priznata i cijenjena profesija, iako se u Hrvatskoj još o njima i njihovom radu vrlo malo zna. Nažalost, još uvijek nije prepoznata važnost uključivanja struke u cjelokupno promišljanje o prostoru.

Navodim jednu vrlo upečatljivu, ali krajnje razumljivu definiciju danskog arhitekta, Stiga L. Anderssona. On je jedan od osnivača interdisciplinarne grupe arhitekata, urbanista i krajobraznih arhitekata  ˝SLA˝, koja se bavi prirodom u gradovima, urbanim dizajnom i održivim sistemima gradova:

˝…Jedan od nejveličanstvenijih zadataka krajobrazne arhitekture je u preoblikovanju tlocrta u određeni prostorni doživljaj. Nalazim da se moj posao odnosi na konkretnu transformaciju; podizanje dvodimenzionalnih tlocrta u trodimenzionalne prostorne oblike. Ti prostori omogućavaju i korisnicima i posjetiteljima čulni doživljaj koji se sastoji od prirodnih i materijalnih elemenata, nudeći im iznenađenja i motivaciju za društvenu aktivnost. Da bi se to moglo ostvariti, na raspolaganju imamo samo materijalne elemente. A da bi kreirali određenu kvalitetu života, moramo istaknuti ideju sa specifičnom kompozicijom tih elemenata. Svaki međuodnos i kombinacija elemenata može postići određeni krajnji rezultat…˝    

krajobrazna arhitektura
Slika 4. Charlotte garden, Kopenhagen (http://www.landezine.com/index.php/2010/08/charlotte-garden/)

krajobrazna arhitektura
Slika 5. Anchor park, Kopenhagen (http://www.landezine.com/index.php/2010/09/anchor-park/anchor-park-malmo-stig-andersson-05/)

Autor teksta: Jelena Štefanac

UREĐENJE KRAJOBRAZA

Uređenje krajobraza

Uređenje krajobraza ili krajobrazno projektiranje se odnosi na bilo koju aktivnost koja mijenja vizualni identitet krajobraza. To se odnosi na:

  1. Žive elemente (floru i faunu), ili ono što se uobičajeno odnosi na vrtlarstvo ili umjetnost uzgoja biljaka s ciljem izrade lijepog okoliša
  2. Prirodne elemente kao npr. tvorevine tla, oblike terena i uzvisina, ili vodene površine
  3. Ljudske elemente kao npr. strukture, građevine, ograde i dr. materijalne objekte izrađene ili postavljene od strane čovjeka
  4. Apstraktne elemente kao npr. vremenske i svjetlosne uvjete

Umjetnost uređenja krajobraza

Uređenje krajobraza je istovremeno i znanost i umjetnost, te zahtijeva dobro promatranje, prostorne analize, kao i vještine i principe dizajniranja. Dobar krajobrazni arhitekt razumije prirodne i konstruktivne elemente i vješto ih kombinira. Mora znati karakteristike prirodnih elemenata: različite vrste tala, karakteristike biljaka, kao i njihove uzgojne potrebe, brzinu rasta i volumen habitusa, ali i prilagodljivost određenoj klimatskoj zoni, ili međusobnoj interakciji sa drugim biljnim vrstama.

Slika 1. Različiti oblici drveća

Kako bi nastao interesantan projekt uređenja krajobraza, potrebno je prostorno uskladiti pojedine elemente krajobrazne kompozicije. Ploha i volumen su osnovni gradbeni elementi. Njihov odnos, veličina, tekstura i boja može itekako utjecati na cjelokupan dojam sklada i ugode. Izgrađeni objekti nastoje uklopiti u čitavu kompoziciju, kako bi se dobila jedna zaokružena cjelina.

Osim toga, važno je voditi računa i o kontekstu u kojem se vrši interpolacija novih elemenata. O njegovom povijesnom aspektu, ili jednostavno o preferencijama investitora. Na to treba posebno paziti ukoliko se radi o javnom prostoru: parku, šetnici, trgu ili nekoj drugoj vrsti zajedničkog prostora.

uredenje krajobraza
Slika 2. Skica uređenja krajobraza
uredenje krajobraza
Slika 3. Projekt uređenja krajobraza

Dobar projekt uređenja krajobraza odražava u vanjskom prostoru sve bitne karakteristike ugodnog ambijenta, kao i skladne kompozicije svih unesenih elemenata: biljaka, struktura, vode i upotrijebljenih materijala. On je nastavak unutrašnjeg prostora, sa pridodanom vrijednošću svježeg zraka, topline sunca, svježine povjetarca i ugodnog mirisa cvijeća.

uredenje krajobraza
Slika 4. Vizualni prikaz primjera uređenja krajobraza

Autor teksta: Jelena Štefanac

PLANIRANJE KRAJOBRAZA

Planiranje krajobraza – što je to?

Planiranje krajobraza je grana krajobrazne arhitekture. Jedan primjer bio bi veliki zeleni prstenasti sistem u Bostonu (Emerald necklace), kojega je projektirao Frederick Law Olmsted. Krajobrazni planeri obično rade na interdisciplinarnim projektima od velikog značaja, koji:

  • Zahvaćaju široke geografske prostore
  • Obuhvaćaju nekoliko susjednih zemalja/regija/klijenata
  • Se provode dugoročno

U nekim ruralnim područjima razmjeri štete neplanskog iskorištavanja mineralnih nalazišta bili su primarni razlog uvođenja planiranog uređenja krajobraza, koji služi javnom dobru. Primjenom osnovnih etičkih principa (Garrett Hardin: Tragedy of the commons, 1968.), svaki bi pojedinac trebao djelovati ne isključivo za svoju dobit, nego, prije svega za dobrodit sviju. Osnova djelovanja u prostoru vodi se načelom poštovanja prirode i njezinih resursa, koji su ograničeni (Aldo Leopold: Etika zemlje, 1949; Paul W. Taylor: Poštovanje prirode, 1986.).

planiranje krajobraza

Zaštita prirodnih resursa…

Uz suvremeni način života i navike ljudi, svakim smo danom svjedoci nastanka nepovratnih šteta na svakoj pojedinoj sastavnici krajobraza (tlo, vode, zrak, biljni i životinjski svijet). Glavni razlog potrebne zaštite prirode i svih njezinih resursa nije samo u konstatiranju učinjenog zla, nego u aktivnom doprinosu zajedničkom održivom gospodarenju. Svako naše današnje djelovanje odrazit će se u budućnosti na kvalitetu života naših potomaka.

Fraza ˝održivo gospodarenje˝ postala je vrlo česta u javnim izlaganjima. Međutim, oni koji ju upotrebljavaju da li doista razumiju njezino značenje? Da li ih savjest upozorava na kršenje važnih ljudskih vrijednosti?

Autor teksta: Jelena Štefanac

POJAM I ZNAČENJE KRAJOBRAZA

Pojam krajobraz

Termin krajobraz (landscape, landschaft, paesage, pejzaž) označava sve ono što možemo zamijetiti u svojoj okolini, promatrajući ju golim okom. Definicija je preuzeta iz Europske konvencije o krajobrazu. Prevedena je i uvrštena u naš Zakon o zaštiti okoliša (NN 82/94 i NN 128/99): ˝krajobraz je određeno područje viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i ljudskih čimbenika, a predstavlja bitnu sastavnicu čovjekovog okruženja, izraz raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine, te temelj identiteta područja˝.

To zapravo znači:  sveukupnost izgrađenih i neizgrađenih površina, kao i prirodnih i doprirodnih struktura. Različito od pojma krajolik, koji označava estetsku komponentu viđenog, njegovu interpretativnu vrijednost.

pojam i značenje krajobraza
https://www.virovitica.net/tri-godine-od-proglasenja-regionalnog-parka-mura-drava/22766/

˝Suvremena interpretacija krajolika shvaćena je kao izraz i rezultat prostornoga i vremenskoga međudjelovanja ljudi i njihova okruženja, kao poseban oblik topografije, vegetacijskog pokrova, načina korištenja zemlje, uzorka naselja, a koji su uvjetovani djelovanjem prirode, raznih socijalnih, gospodarskih, vlasničkih, povijesnih i kulturnih procesa, kao i posebnih aktivnosti˝. (Bilušić Dumbović i Šćitaroci, 2007.)

http://www.agroturizam-konavle.hr/hr/krajobraz

Kulturni krajobraz

Kulturni krajobraz je potrebno protumačiti kao izuzetno vrednovanu i posebno zaštićenu kategoriju. UNESCO (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) definira kulturne krajobraze kao ˝ilustraciju razvitka ljudske zajednice i njihova prostornog okruženja tijekom vremena, pod vanjskim i unutarnjim utjecajem fizičkih ograničenja i/ili mogućnosti, koje su određene njihovim prirodnim okruženjem pod utjecajem socijalnih, gospodarskih, kulturalnih i ostalih poticaja˝.

Kulturni krajobrazi su dobili legimitet prostornog entiteta koji obilježava raznolikost manifestacija i međudjelovanja ljudi i njihovog prirodnog okruženja. U nekim se krugovima termin kulturni krajobraz poistovjećuje i prevodi kao baštinjeni krajobraz.

Sa sigurnošću možemo zaključiti da se u svakom pojedinom prostoru može osjetiti i prepoznati njegov jedinstveni i neponovljivi ˝genius loci˝ (duh mjesta), koji ima snažan osjećaj pripadnosti na svoje žitelje. Istovremeno može izazvati vrlo upečatljiv dojam na promatrača.

U Hrvatskoj se kulturni krajobraz prema važećoj legislativi štiti prema nekoliko modela: u domeni zaštite prostora kao značajni krajobraz, odnosno kao nepokretno kulturno dobro. Na taj način se primjenjuje konzervatorska zaštita, koja ne omogućava model revitalizacije, odnosno ne prepoznaje potrebu prilagodbe suvremenim gospodarskim prilikama i lokalnoj zajednici kao korisniku toga prostora. (Andlar, 2011.) Budući da se nadležnost isprepliće između nekoliko resornih ministarstava, tako se komplicira i njegova provedba. Naposljetku se otvara mogućnost različitih interpretacija koje ograničavaju mogućnost adekvatnog djelovanja kako bi se spriječilo narušavanje postojećeg stanja.

http://www.agroturizam-konavle.hr/hr/krajobraz

Oblici i kategorije kulturnih krajobraza

Kulturni krajobraz nastaje međudjelovanjem čovjeka i njegovog priodnog okoliša. Proizašao iz ljudske težnje za uklapanjem u svoje okruženje, koje je istovremeno nastojao prilagoditi svojim potrebama. Zbog toga se i forme, namjene, veličine i oblici takvih krajobraza veoma razlikuju. Nastali su svakodnevnim korištenjem ljudi koji u njemu obitavaju. Oni odražavaju socijalne i kulturne stavove pojedinaca, obitelji ili društvene zajednice.

Prema odrednicama Konvencije o svjetskoj baštini, iz 1992.g, kulturni krajobrazi se dijele na tri kategorije:

1. Jasno raspoznatljiv krajobraz

  • on je stvoren i oblikovan čovjekovim djelovanjem iz estetskih pobuda
  • obuhvaća krajobraz vrtova i parkova koji su često (ali ne i uvijek) vezani uz monumentalne građevine (npr. sakralne)

(primjer: dvorac Trakošćan, vidi fotografiju)

pojam i značenje krajobraza
https://www.24sata.hr/lifestyle/dvorci-muzeji-i-utvrde-u-hrvatskoj-koje-morate-vidjeti-4723592

2. Organski stvoren krajobraz

  • nastao preoblikovanjem prirodne sredine kao posljedica društvenih, gospodarskih, administrativnih ili religijskih poticaja
  • dijeli se na dvije podskupine:                

            a) Krajobraz ostataka ili fosilni krajobraz u kojemu je razvojni proces u jednom trenutku prošlosti došao do kraja, bilo naglo ili tijekom vremena, no njegova su bitna i jedinstvena obilježja još uvijek vidljiva u materijalnom obliku

(primjer:˝mirila ˝ na području Sjevernog velebita, fotografija)

https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Mirila_close_to_Starigrad-Paklenica_in_2014_(7).JPG

b) Krajobraz u kontinuitetu nosi znakovite materijalne dokaze svojega razvoja kroz vrijeme, a zadržao je djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu, usko povezanu s tradicijskim načinom života

(primjer: Starigradsko polje na Hvaru, vidi foto u prilogu)

pojam i značenje krajobraza
http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=7255

3. Asocijativni krajobraz

  • pruža snažne religijske, umjetničke ili kulturne asocijacije prirodnog elementa

(primjer: Plitvička jezera, vidi fotografiju)

https://lovcinaodmore.com/top-destinacija-za-rujan-plitvicka-jezera/

Autor teksta: Jelena Štefanac

Krajobraz blog post istaknuta slika - Projekt Perivoj

KRAJOBRAZ: UVOD

Uvod u terminologiju krajobraza

/krajobrazne arhitekture/krajobraznog arhitekta

Krajobraz je stručni termin koji označava sav izgrađeni i neizgrađeni okoliš koji se može zamijetiti golim okom. Najčešće ljudi u svom svakodnevnom govoru ne upotrebljavaju stručne termine, pa se može očekivati da možda i ne razlikuju neke stručne pojmove. Možemo zaključiti da:

  1. ti pojmovi nisu dobro razjašnjeni
  2. dolazi do preklapanja istih ili sličnih pojmova
  3. stručna terminologija nije adekvatno primijenjena

Iz tog aspekta moramo se osvrnuti na primarnu edukaciju: bilo budućih stručnjaka, bilo krajnjih korisnika. Tehnološki napredak je iz dana u dan sve sofisticiraniji, pa se i sve struke trebaju truditi da održe korak sa najnovijim europskim i svjetskim dostignućima. U umjetničkoj struci (a posao krajobraznog arhitekta ujedinjuje i tehničku i umjetničku dimenziju), to je vrlo značajno. Njezin krajnji cilj je djelovanje na unapređivanje općih estetskih, duhovnih, socijalnih i moralnih vrijednosti. Time se djeluje na dobrobit širokih slojeva čitave populacije dijelom svjesno, ali i podsvjesno.

  1. POJAM I ZNAČENJE KRAJOBRAZA – Pročitaj više
  2. PLANIRANJE KRAJOBRAZA – Pročitaj više
  3. UREĐENJE KRAJOBRAZA – Pročitaj više
  4. KRAJOBRAZNA ARHITEKTURA – Pročitaj više